Celtis australis

Celtis australis L. 

Engleski naziv: 

the European nettle tree, Mediterranean hackberry, lote tree, honeyberry

Srpski naziv:

koprivić, košćela, bođoš
Areal:
južna Evropa, Sredozemlje, Mala Azija i Kavkaz

Opis:
Jednodomo listopadno drvo visine do 20m, a prečnik stabla preko 1m. Krošnja je široko jajasta. Pupoljci su kupasti, malo odstojeći, postavljeni dvoredno na grančicama koje su u mladosti dlakave. Listovi su prosti, spiralno raspoređeni, izduženo jajasti, asimetrični. Po obudu su oštro testerasto nazubljeni. Lice lista je malo hrapavo, a naličje meko dlakavo i sivozeleno. Vrh lista je dugo zašiljen, a osnova je klinasta. Na liski se ističu tri nerva koja polaze od osnove lista prema vrhu. Cvetovi su u cvastima, dvopolni u gornjem delu, a u donjem delu su samo muške cvasti. Cveta sa listanjem (april-maj). Plod je okruglasta koštunica, crvenkasto smeđa, jestiva (slatkog ukusa). Koštunice su na peteljkama, dozreva u avgustu. Sporog rasta. 

Primena:

Ima kvalitetno drvo koje se upotrebljava u kolarstvu, rezbarstvu, za muzičke instrumente, sportske sprave i td. Vrlo je pogodan za pošumljavanje i poljozaštitne pojaseve. Kao dekoratvna vrsta kod nas se vrlo često sreće kako u parkovima tako i drvoredima. 

Savet:

Kserotermna i heliofilna vrsta.